27 prijedloga za 27. rođendan

Ovo je post koji je trebalo da bude objavljen 23. marta, kad mi je  bio rođendan, ali pošto sam balansirala između posla, spremanja večere i kolača i nekih dodatnih sitnih obaveza koje su stalno iskakale (a one imaju tu gadnu naviku da iskaču kad je najmanje vremena za njih), desilo se to što se desilo i vremena (a ni snage) za blog jednostavno nije bilo. No, prije toga razmišljala sam želim li da objavljujem neki poseban rođendanski post i kako bi on trebalo da izgleda. Htjela jesam, ali nisam znala šta. Nisam željela one standardne “onoliko stvari o meni koliko imam godina” objave, jer sam prilično sigurna da bih zapala u krizu šta da navedem, a i cijenim da ne garantuje baš ludu zabavu.

A onda sam se sjetila postova koji su se pisali u periodu Osmog marta (ovdje vas upućujem na one koje su objavile Bibliovca i Katarina, autorka bloga Prerazmišljavanje), a koji su bili bazirani na prijedlozima i preporukama knjiga koje su napisale žene. I to me natjeralo da se pozabavim evidencijom sopstvenog čitalačkog iskustva. I osjećala sam se malo poraženo. Zašto? Zato što je taj broj izgledao gotovo ništavan u odnosu na knjige muških autora. Uglavnom, potrudila sam se da izdvojim manje-više sve knjige ženskih autora koje su u relativno skorijem periodu našle svoj put do mene, novije i starije, strane i domaće, popularne i zapostavljene, od kojih je nešto ostavilo jači, a nešto drugo slabiji utisak, i uspjela nakupiti 20 naslova, a ostalih sedam otišlo je na pjesme koje u posljednje vrijeme nekako najviše slušam. Ima tu dosta knjiga o kojima sam već pisala, a za svaku takvu ću ostaviti link do detaljnijeg teksta. Evo šta se tu sve našlo, poredano samo onako, bez nekog posebnog kriterijuma.

Margaret Atvud: Sluškinjina priča

Knjiga tematizuje društveno uređenje Galada, države formirane na prostoru SAD, te način na koji funkcioniše svakodnevni život u njoj, sagledan i ispričan iz perspektive Fredovice, žene kojoj je dodijeljena uloga „Sluškinje“ i koja je svedena na nivo svojih bioloških mogućnosti i određena sposobnošću rađanja. Društvo Galada uspostavilo je jasnu hijerarhiju, gdje su muškarci oni koji imaju prava i koji znaju šta i kako, oni koji nisu odgovorni za manjkavosti i nedostatke, dok se žene svode na uloge koje su im pripale u zavisnosti od različitih faktora. Žene su ili supruge ili one koje rađaju drugima ili one koje obavljaju kućanske poslove ili one koje usmjeravaju one koje će da rađaju drugima ili protjerane. Nikad cjelina, nikad Žene, uvijek dodijeljeni  i nametnuti segmenti.  U suprotnom su izgnane, osuđene, ubijane…

Detaljnije o knjizi: ovdje.

Rumena Bužarovska: Moj muž

Zbirka priča koju karakteriše naracija u prvom licu, odnosno dodjeljivanje uloge naratora ženskim likovima iz priča. Nijedna priča nije ostala bez centralnog ženskog lika, a oko tog lika formiraju se i granaju odnosi različite prirode: prema muževima, očevima i majkama, djeci, drugim ženama, kolegama, sestrama i braći, te se tako i identifikacija centralnih likova vrši prema definisanju žene kao majke, supruge, sestre. ćerke, prijateljice, da bi se onda izrazila i (ne)mogućnost određivanja centralnog lika, a svih i ostalih likova, samog za sebe i po sebi.

Detaljnije o knjizi: ovdje.

Tanja Stupar Trifunović: Satovi u majčinoj sobi

O Tanjinoj knjizi nisam pisala na blogu, ali jesam u jednom broju Plezira. Riječ je o romanu za koji je autorka nagrađena Evropskom nagradom za književnost 2016. godine, a prije toga i nagradom Zlatna sova. Roman na vrlo neposredan, lirski obojen i ogoljen način tretira i problematizuje pitanje ženskog identiteta, u kojem autorka nudi i priču o pisanju i pričanju, sjećanju i vremenu, istosti i promjenama, majkama i ćerkama, uz upotrebu motiva ogledala, koje lik žene umnožava, čime se daje glas različitim njenim ulogama, stvarajući mjesto i za često zaboravljane pretkinje.

Slađana Perković: Kuhanje

Još jedan knjiga kojoj sam posvetila post na blogu. Knjiga Kuhanje prva je Slađanina knjiga, a obuhvata 12 relativno kraćih priča, koje su povezane određenim motivima i postupcima koji se ponavljaju i pretapaju iz jednog teksta u drugi, uz manje ili veće varijacije, a u koje se mogu svrstati tematizovanje i problematizovanje žena i ženskog, za sebe i u odnosu prema drugom, u kontekstu običnosti i neobičnosti svakodnevice, zatim poigravanje sa očekivanim i unaprijed uspostavljenim, preplitanje suprotnosti, upliv ironije i smijeha, prožimanje banalnog i suštinskog.

Detaljnije o knjizi: ovdje.

Dubravka Ugrešić: Lisica

O ovoj knjizi nisam pisala, a obećala sam post. Šta se može naći u ovom djelu? Pisanje o pisanju i knjiga koja pročinje Pričom o tome kako nastaju priče, čija prva rečenica glasi: Zaista, kako nastaju priče?! Pomalo zbunjujuće, ali ove prve informacije koje kao čitaoci dobijamo o knjizi Lisica Dubravke Ugrešić svakako u dobroj mjeri upućuju na to kako će ostatak procesa čitanja izgledati. U svijet knjige ulazimo tako što nam autorka donosi priču o Borisu Plinjaku i njegovoj priči naslova Priča o tome kako nastaju priče. I da, tu već polako počinje ona spomenuta zbunjenost. Pored te priče, označene pisanjem o ruskoj avangardnoj književnosti, tu su i one o raznim autorkinim susretima i nastupima književne prirode, lične ispovijesti, književna promišljanja, zanimanje za motiv migracije i izmještenosti, položaj žena u književnosti i slično. I da, ponekad je poteško pratiti mješavinu imena, mjesta, vremenskih odrednica, fikcije i stvarnosti, ali rekla bih da je i te kako vrijedno truda i uloženog vremena.

Rupi Kaur: Milk and Honey i The Sun and Her Flowers

O ovim dvjema knjigama takođe sam pisala i čini bi se da ih svakako valja i ovdje spomenuti, ako ništa drugo a ono barem zbog zaista velike popularnosti koju imaju. U pjesmama se uglavnom tematizuju pitanja identiteta, uloge žene, ljubavi, ljubavi koja je prošla, nasilja, seksualnosti, migracija, nasljeđa. Stihove i jedne i druge zbirke prate i ilustracije koje je radila Rupi, što svakako doprinosi vizuelnom aspektu ovih knjiga.

Detaljnije o knjigama: ovdje i ovdje.

R. H. Palasio: Čudo

Riječ je romanu u kojem autorka problematizuje pitanje izopštenosti i drugačijeg, uzimajući za osnovu priču o dječaku rođenom s tjelesnim deformitetom koji je nemoguće prikriti. Riječ problematizuje ovdje je vrlo prikladna, jer je ukupan sadržaj podijeljen u nekoliko dijelova, a svaki od njih prikazan je iz perspektive različitog lika koji preuzima ulogu naratora. Objavljen je i nastavak ove priče u vidu knjige Agi i ja, tri priče.

Detaljnije o knjizi: ovdje.

Simon de Bovoar: Drugi pol

Ovo je knjiga u kojoj se objedinjuju politčki, istorijski, kulturološki, umjetnički, sociološki, mitološki i biološki aspekti, ali i prošlost, sadašnjost i budućnost. Težnja ka cjelovitosti pri sagledavanju nekog problema ovdje je zaista fascinantna. Nije riječ o knjizi koja samo govori šta treba i šta ne treba, kako može i kako ne može, kako bi trebalo i kako jeste. Ovdje se kritički sagledavaju i centralna figura i figura koja je znak drugosti, ono što svaka od njih označava sama za sebe, ali i odnos koji među sobom uspostavljaju i koji ih dodatno definiše.

Detaljnije o knjizi: ovdje.

Čimamanda Ngozi Adiči: We Should All Be Feminists i Dear Ijeawele, or A Feminist Manifesto in Fifteen Suggestions

Dvije vrlo slične knjige ove autorke. Obje vrlo jednostavni i lako razumljivi vodiči kroz  različite moguće odgovore na pitanje zašto je feminizam neophodna pojava. Nema ovdje nikakvih teoretskih polemisanja ni direktnih uplitanja u polje tzv. akademskog feminizma. Tekstovi su pisani veoma jednostavnim jezikom, sa primjerima uzetim iz svakodnevice, situcijama s kojima se mogu poistovjećivati najrazličitiji profili ljudi. Ne donosi Čimamanda nikakva posebna i nova oktrovenja, ali precizno i jasno objašnjava srž problema kojim je zaokupljena, a to i te kako treba cijeniti.

Detaljnije o knjigama: ovdje i ovdje.

Elena Favili i Fračeska Kavalo: Priče za laku noć za mlade buntovnice 1 i 2

Ono koji su čitali post o ovoj knjizi, znaju da je moje mišljenje da je ona daleko od nečeg savršenog i da se tu moglo poraditi na različitim segmentima (od izbora pojedinih ličnosti, zastupljenosti različitosti, načina pisanja ili makar isticanja pojedinih elemenata priča i slično), ali ideja na kojoj su zasnovane ove knjige vrijedna je spomena. A ilustracije koje krase i prvi i drugi dio: umjetnost same za sebe, a vjerovatno i ponajbolji dio knjiga.

Detaljnije o knjizi: ovdje. A uskoro stiže i post o drugom dijelu.

Izabela Aljende: Kuća duhova

Naravno da je i moja prva reakcija bila veza sa Markesom i Sto godina samoće. Ovo mu dođe nešto kao ženska verzija te knjige (“ženska” u smislu da je akcenat stavljen na posmatranje smjene generacija prvenstveno preko ženskih likova koji održavaju istost u različitom). Ovo je knjiga u kojoj se toliko toga dešava i vrlo lako može da preplavi čitaoca informacijama, ali meni je svaka strana bila čisto uživanje.

Otega Uvagba: Little Black Book

Ovaj obimom skromni knjižurak tako na nešto preko stotinak strana donosi niz savjeta raspoređenih u nekoliko poglavlja (Foreword, Getting It Done, Overcoming Creative Blocks, Building Your Brand, Public Speaking 101, Money Talks Part 1: Knowing Your Worth, Money Talks Part 2: Taking Care of Business, Back to School, The Art of Networking, Looking After Number One, Q&A, Appendix), gdje u prvom dijelu knjige savjete i prijedloge daje sama autorka, koja je na čelu platforme Women Who, a Q&A dio sadrži savjete raznih žena iz različitih sfera djelovanja.

Detaljnije o knjizi: ovdje.

Fibi Lovat: The Working Woman’s Handbook

Sličnog tipa je i ova knjiga. Sadrži i niz priča različitih žena koje su pokrenule svoje poslove u raznim sferama. Završni dio knjige, koji je u suštini najviše posvećen samom organizovanju sopstvenog vremena, a ne toliko razvoju nekakvog svog biznisa, donio je neke vrlo zanimljive ideje koje jedva čekam da pokušam da uključim u svoj način rada i planiranja dana. Sve u svemu, simpatično i potencijalno vrlo korisno.

Jelena Dimitrijević: Sedam mora i tri okeana

Riječ je o putopisima Jelene Dimitrijević, za koju sam saznala preko radova koje su pisale Jovana Reba i Snežana Milosavljević Milić. Nastali su tridesetih godina prošlog vijeka i obuhvataju pisanje o Italiji, Egiptu, Siriji… Knjiga je objavljena u Laguninoj ediciji Savremenice, nastaloj sa ciljem podsjećanja na značajne žene koje su živjele i djelovale u XIX i početkom XX vijeka.

Lejla Slimani: Uspavaj me

Roman prati priču o Luizi, ne baš tako običnoj i prilično misterioznoj dadilji, koja počinje da čuva djecu jednom bračnom paru, nakon što Mirijam, majka djece, odluči da se vrati na posao u advokatsku kancelariju. Recimo samo to da radnja teče ka svemu samo ne idealnom raspletu postavljenih događaja. Ovo je autorkin drugi roman, a za njega je dobila Gonkurovu nagradu.

Sanja Savić: Neoštrine

Neoštrine donose priču o Ines, ženi koja živi u Holandiji i koja odlučuje da posjeti Sarajevo, svoj rodni grad. Tu ostaje nekoliko dana i pokušava da riješe neke bitne aspekte svog života i identiteta. Radnja se ne zadržava samo u sadašnjem trenutku, već stalno dobijamo uvid u događaje iz prošlosti, iz djetinjstva i raznih perioda odrastanja junakinje, u dobroj mjeri određenim ratnim dešavanjima. Ova knjiga određena je kao roman o prihvatanju sebe i svoje prošlosti,  o suočavanjima i odlukama koje mijenjaju život. 

Dajana Tadić: Heroji po šiframa

I za kraj tu je Dajana Tadić, autorka bloga Heroji po šiframa, sa svojom nedavno objavljenom istoimenom zbirkom priča o ljudima i njihovim borbama sa malignim bolestima, propraćenih i ličnom pričom o takvom iskustvu. Dajana je pisala o svom putu borbe, liječenja i oporavka, ali i o raznim ljudima, svojim herojima, koje je na tom putu sretala i koji su vodili svoje bitke iste prirode. Tako je nastala ova nevjerovatno emotivna, prilično potresna, ali nevjerovatno snažna, ohrabrujuća i nadom protkana zbirka.

MUZIČKI DIO

Nadam se da ste pronašli bar nešto što vam se potencijalno učinilo zanimljivim u prvom ili drugom dijelu posta, a u komentarima mi obavezno ostavite prijedloge, i književne i muzičke.

P. S. Kakav bi ovo rođendanski post bio da nema nekih poklona?! Pogledajte malo profil na Instagramu, jer poklanja se upravo posljednja knjiga s ovog spiska.