Nakon morskog izdanja, vraćamo se klasičnom postu mjesečnih preporuka. Ovdje su svoje mjesto našle jedna književna promocija, jedna izložba, jedan koncert, jedna serija i jedna instagramska preporuka. A evo i zašto.
Promocija: Zoran Živković u Banjaluci
Izdavačka kuća Imprimatur u saradnji sa Narodnom i univerzitetskom bibliotekom Republike Srpske organizovala je gostovanje Zorana Živkovića, najprevođenijeg savremenog srpskog pisca. Iako je to samo po sebi vrijedno svake pohvale, ono što izdvaja ovaj događaj jeste činjenica da to nije bila klasična promocija. Tako je prvi dio druženja organizovan u vidu svojevrsnog predavanja pod nazivom “Uvod u kreativno pisanje”, gdje je Živković predstavio posjetiocima kako izgleda prvo predavanje koje on na ovom predmetu održi studentima Filološkog fakulteta u Beogradu. Drugi dio bio je posvećen promociji piščevog djela, ali ni on nije bio klasično realizovan. Živkovićevo čitanje izabranih dijelova njegovih djela bilo je popraćeno i isječcima iz kratkih filmova koji su po njegovim knjigama snimani, kao i emisija koje su mu posvećene, a svi prisutni su mogli vidjeti i prilično širok, brojčano i geografski, izbor naslovnica njegovih knjiga, na srpskom i na mnogim stranim jezicima. Da ne dužim previše, mislim da je dovoljno reći da je ovo druženje bilo i više nego uspješno jer je trajalo neka tri i po sata i ni u jednom trenutku se nije osjetila ni najmanja doza dosade ili nekakvog praznog hoda. Kako sam kasnije mogla da upratim, većina posjetilaca je imala pohvalne komentare, a za naznake kakvih novih druženja ovog tipa preporučujem da pratite novosti koje izdvaja Imprimatur, prvenstveno preko njuzletera, na koji se možete prijaviti putem ovog linka.
Izložba: Grejson Peri
U Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske 7. septembra ove godine otvorena je izložba britanskog umjetnika Grejsona Perija Taština malih razlika. Otvaranju je prisustvovao i sam autor, a izložba traje do 20. oktobra. Sadrži šest tapiserija zasnovanih na Perijevom istraživanju veze između društvenog položaja i smisla za ukus i lijepo, odnosno njima se pokušava ponuditi odgovor na pitanje šta je to što predstavlja suštinu ili srž ukusa radničke, srednje i visoke klase. Kroz život Tima Rakewella, predstavljenog na tapiserijama, nudi se je jedna moguća slika društvene mobilnosti, prelaska iz jedne klase u drugu, prelaska koji sa sobom neupitno nosi i određene transformacije na različitim planovima. Svaka od njih (tapiserija) utemeljena je na postojećim slikarskim djelima, ali predstavlja njihovu transformisanu verziju, oblik kojima su ta djela poslužila samo kao predložak i koja je valjalo ponovo oblikovati u skladu sa ukusom i tendencijama novog vremena. Kao što navedoh, izložba i dalje traje i svakako je ne bi valjalo propustiti, posebno kad je već ulaz potpuno besplatan.
Koncert: Vinicio Capossela
Koncert koji je bio zaista predivan (bolje bi bilo jedino da je bio na otvorenom i uz kakvo pivo), a organizovan je u sklopu Sezone italijanske kulture u BiH ― 2017. Svi prisutni dobili su knjižice sa tekstovima pjesama koje su izvođene, a zahvaljujući studentima i profesorima italijanskog jezika u Banjaluci, Mostaru i Sarajevu, uz originalne tekstove našli su se i prevodi, tako da su i oni koji ne poznaju italijanski mogli dobiti uvid o onome o čemu je u pjesmama riječ.
Serija: Top of the Lake
Jedna od posljednjih serija koje sam pogledala jeste upravo Top of the Lake, u kojoj je glavna uloga pripala Elizabet Mos (Elisabeth Moss). Serija za sada ima dvije sezone, prva je objavljena 2013. godine i imala je 7 epizoda, dok je druga nedavno izašla i ima 6 epizoda. Radnja prati lik detektivke Robin Grifin (koju glumi Elizabet Mos), koja pokušava da riješi slučaj nestanka trudne dvanaestogodišnje djevojčice Tui u gradiću Laketop (u prvoj sezoni) i ubijene trudne žene koja je pronađena u koferu koji je isplivao iz vode (druga sezona). Detektivska priča samo je površinski sloj radnje, a na nju se nadovezuje i širi društveni narativ (o položaju žene, hijerarhijskim odnosima, tretiranju nasilja i silovanja, porodici, uticaju sredine…), kao i lična priča junakinje, o kojoj saznajemo sve više kako serija odmiče. Pojedini su seriji zamjerili sporost i razvučenost i zaista, ona ne funkcioniše u potpunosti po pravilima klasičnih detektivskih serija, ali upravo u tome i jeste njena ljepota.
Instagram: The Slow Traveler
Odavno se među preporukama nije našao neki profil sa Instagrama i evo prilike da se to ispravi. A ovaj je zaista predivan i vjerovatno spada među meni najdraže. Skoknite linkom i uživajte.
Leave a Reply