Kakva knjiga! Mislim da je to negdje prva reakcija (koliko god ona bila možda neoriginalna) koju sam imala nakon što sam krenula s čitanjem knjige Kakva ženska. Nije da nisam znala šta da očekujem, jer sam upratila nekad ranije rad Jelene Mitrović i Sonje Bajić na ovom projektu, još kada je on postojao u vidu svojevrsnog bloga, ali činjenica da takav i tako priređen sadržaj imate i u formi knjige svakako je jedan poseban doživljaj. No, da ovaj post ne ispadne samo iskazivanje mog oduševljenja, red je da koji red posvetimo i objašnjenju o kakvoj knjizi i o kakvom projektu je uopšte riječ.
Blog Kakva ženska! nastao je 2016. godine s idejom da se u toku jedne godine jednom sedmično objavljuju ilustracije i tekstovi o ženama s našeg područja koje su živjele i djelovale mahom u periodu 19. i 20. vijeka i koje su svojim djelovanjem ostavile neki trag u istoriji, bile to književnice, slikarke, feministkinje, humanitarne radnice, sportistkinje, glumice, kompozitorke, rediteljke… Sam blog nastao je pod uticajem sajta The Reconstructionists (o njemu sam pisala ovdje), iza čije realizacije stoji Marija Popova, autorka bloga Brain Pickings, a uz nju i ilustratorka Liza Kongdon.
Autorke ovog projekta su pomenute Jelena Mitrović i Sonja Bajić. Jelena Mitrović zaslužna je za pisanje tekstova (što na blogu, što u knjizi), dok je Sonja Bajić zaslužna za vizuelni dio, odnosno za ilustracije koje prate te tekstove. Priče koje su skupljale za blog, nakon određenog vremena, odlučile su da objedine i u formi knjige. Knjiga Kakva ženska! Priče o ženama koje su bile progresivne kada to nije bilo moderno objavljena je 2018. godine u izdanju Kreativnog centra.
Izbor ličnosti koje su našle svoje mjesto u knjizi, kako autorke navode i na blogu, a i na poleđini same knjige, bio je potpuno ličan. Glavni kriterijum, što možemo zaključiti iz popisa imena, bio je taj da je riječ o ženama koje su u spomenutom periodu u našim krajevima radile nešto vrijedno pamćenja i spomena, nešto što je bilo bitno za oblast u kojoj su djelovale i što je istovremeno bilo progresivno, drugačije, što je donosilo nekakvu širu promjenu. Dakle, kriterijum nije bio uzimanje neke određene sfere djelovanja, zbog čega ovdje možemo čitati o ženama zaista različitih profila, što je svakako prednost knjige.
Knjiga je podijeljena u tri cjeline: Kakve reči, kakva dela, zatim Kakva hrabrost, kakva humanost te Kakav talenat. Neke od žena koje se spominju u prvom dijelu jesu Savka Subotić, Draga Dejanović, Jelena Dimitrijević, Isidora Sekulić, Milica Janković, Anica Savić Rebac, Ksenija Atanasijević… Riječ je o nekim od naših najznačajnijih književnica, socijalistkinja, feministkinja, prevoditeljica… U drugom dijelu možemo čitati o ženama poput Dafine Natošević, Jelene Kon, Milunke Savić, Sonje Marinković, Marije Bursać, Klare Feješ… Treći dio obuhvata ilustracije i tekstove o ženama koje su se bavile fotografijom, slikarstvom, karikaturom, režijom, arhitekturom, glumom, poput Mine Karadžić, Nadežde Petrović, Milene Pavlović Barili, Mire Trailović…
Svakoj ličnosti posvećen je tekst informativnog karaktera, u kojem su sadržani osnovni biografski podaci i crtice o značaju u određenoj oblasti djelovanja. Tekstovi su praćeni ilustracijama, ali i fotografijama ili izvodima iz različitih djela i dokumenta. Ključne stavke o svakoj ženi kojoj je tekst posvećen izvučene su i posebno naglašene. Koliko god da se ova knjiga neupitno naslanja na blog iz kojeg je potekla, zaista se vidi da je riječ o dorađenoj i dopunjenoj verziji, i na planu materijala koji se predstavlja i na planu samih tekstova. Takođe, na samom kraju knjige dostupan je i spisak bibliografskih jedinica, što može biti korisno svakome ko želi saznati nešto više o nekoj od spomenutih ličnosti.
Zašto vjerujem da je ovo jedna sjajna knjiga na koju svakako treba obratiti pažnju? Jer je riječ o knjizi kojoj je kao cilj postavljen pokušaj da se od zaborava sačuvaju neke od najznačajnijih žena koje su djelovale na različitim poljima i na različite načine, ali im je zajedničko to da su svojim načinom života i svojim radom uspjele oblikovati makar djelić ne samo svoje stvarnosti već i svijeta u kojem danas živimo, slobode i mogućnosti koje danas imamo. Takve ličnosti, složićete se, svakom prilikom i svim snagama, treba nastojati očuvati što prisutnijim u svakom trenutku sadašnjice. Priče o takvim ličnostima tu su da stoje kao inspiracija, kao podsjetnik te kao pokretač i podsticaj. Zato im hvala, i ženama koje su se našle u ovoj knjizi, ali i ženama koje iza nje stoje.
Leave a Reply